Sakuntala park u subotu, 2.8. ponovno postaje mjesto susreta s književnošću. Književne večeri Osječkog ljeta kulture ovaj put predstavljaju vam novi roman: Djeca bijesa (Profi&Graf, 2025.) i donose susret s njegovim autorom, osječkim književnikom Miljenkom Gambiražom. Događaj počinje u 20.00 sati. S Miljenkom Gambiražom razgovarat će Saša Drinić.
Miljenko Gambiraža prozu je počeo pisati tek u svojim tridesetima. Krenuo je od svoje prve ljubavi - rock glazbe, a u glazbi ostaje cijelo vrijeme, kao glazbeni urednik i radijski voditelj. Njegovi prvi pokušaji bili su na engleskom jeziku te mu je ubrzo nekoliko kratkih priča objavljeno u raznim američkim publikacijama. S vremenom se okrenuo i pisanju na hrvatskom jeziku, a priča “Putnik” donijela mu je treće mjesto na natječaju za neobjavljene autore u povodu 140. rođendana Franza Kafke. Nakon što se počeo baviti pisanjem, najveća želja postala mu je napisati roman na hrvatskom jeziku.
“Djeca bijesa” psihološki je roman koji prikazuje obiteljsku traumu i njene posljedice iz tri različita rakursa. Ivan živi simulaciju života. Nakon tragične smrti njegova sina Marka, na rubu je suicida i želi se osvetiti ubojici. Mržnju, međutim, usmjerava na Boga. U tom osobnom ratu on traži odgovore od svećenika, a zatim i psihologa, shvaćajući da se pokušava pomiriti sa životom, no ne i s Bogom. Radnja paralelno prati perspektivu Ene, Ivanove supruge. Ona pokušava krenuti dalje i održati “normalan” privid života, zanemarujući Ivanovo stanje.
U intervjuu u Glasu Slavonije iz travnja 2025. osvrnuo se na knjigu:
„Temu sam iskreno odabrao zato što sam i sam otac. Mislim da je gubitak djeteta najveći strah koji može postojati za roditelja, pa je ovo na neki način suočavanje s tim strahom. Oduvijek sam volio čitati takve knjige i gledati filmove slične tematike. Zanimaju me romani koji se bave psihologijom čovjeka. Odabrao sam pisati iz tri perspektive jer sam htio pružiti različite poglede na istu stvar, ali tragedija nije jedini fokus. Ona je, kako bih rekao, samo pokretač radnje. To je zapravo presjek nekoliko različitih era kroz koje ti likovi žive – kraj osamdesetih, početak devedesetih i sada već dvijetisućitih. Likovi se kreću kroz te epohe, a okosnica knjige događa se u modernom vremenu. Iz njihovih sjećanja zapravo vidimo kako su oni došli do toga da postanu ono što jesu danas.“ (Intervju: „Nekome je želja popeti se na Kilimandžaro, a meni da napišem roman“, Elena Lukić, 9.4.2025.)
Ulaz je slobodan.